Benja 2.0

Benja 2.0

Tjedan glagoljice
Rijeka, 15. – 19. studenoga 2022.

Demonstracije rada tiskarskoga tijeska iz doba inkunabula, mala škola glagoljice, 3D radionice, predavanja i paneli

manifestacija

Pred vama i pred nama je 3. tjedan glagoljice. Programski donosi dio novih i dio sadržaja koji su se zbivali u prethodna dva Tjedna i koji postaju tradicionalni. To su u prvom redu demonstracije i radionice na replici drvenog tiskarskog tijeska iz doba inkunabula, mala škola glagoljice i još poneki. Taj dio programa posvećen je prvenstveno školarcima. Poticaj da se ti sadržaji perpetuiraju proizlazi prvenstveno iz osmiješenih mladih lica, pogleda njihovih zainteresiranih i znatiželjnih očiju i veselja koje proizlazi iz njihovog rada s papirom, bojom i tiskarskom presom. Znanstveno-stručni dio je svake godine tematski drugačiji. Ove, 2022. godine tema je razdoblje tranzicije iz rukupisne na tiskanu glagoljašku knjigu. Dugotrajno razdoblje, zahtjevno u kulturološkom, tehnološkom i organizacijskom pogledu, okupit će predavanja i panel rasprave vrsnih znanstvenika i njihovih studenata na poslu rasvjetljavanja tog složenog prijelaznog razdoblja. Na podršci za ostvarenje ovih događanja zahvaljujemo prvenstveno glavnom suorganizatoru Gradu Rijeci, ali i ostalima navedenim niže na ovom mjestu. Hvala.

RASPORED DOGAĐANJA

Događanja u sklopu manifestacije Benja 2.0 odvijat će se od utorka 15. do subote 19. studenog 2022. u prostorima Palače šećera i Akademije primjenjenih umjetnosti Rijeka prema sljedećem rasporedu:

UTORAK, 15. studeni

Otvorenje trećeg ciklusa Benje 2.0

10.20 Akademija primjenjenih umjetnosti Rijeka, S. Krautzeka 83

Studentski dan (predavanja i panel rasprave)

10.30 –15.30 Akademija primjenjenih umjetnosti Rijeka, S. Krautzeka 83

Demonstracija rada tiskarske preše (studenti)

16.15 –17.15 Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

svečano otvorenje

Treći ciklus manifestacije Benja 2.0

Najavljujemo treći po redu Tjedan glagoljice. Otvorenje započinje znanstveno-stručnim skupom 15. studenog 2022. na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, na Kampusu Trsat, a završava demonstracijom rada drvene tiskarske preše i radionicom za studente u Palači šećera. Programi ostalih dana u tjednu, do 19.  studenog 2022., posvećeni su djeci i adolescentima i odvijat će se u Palači šećera. Iz programa koji niže objavljujemo vidljivo je da smo ove godine proširili krug suorganizatora i suradnika te svima toplo zahvaljujemo.

Znanstveni istručni skup

Studentski dan (predavanja i panel rasprave)

Drvena tiskarska preša ili drveni tiskarski tijesak iz doba inkunabula dopremljena je u listopadu 2020. u Rijeku i postavljena u Palaču šećerane. To je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, a i domaći majstori tiskari toga doba: Blaž Baromić, Silvestar Bedričić ili pak Šimun Kožičić Benja. Replika će služiti za demonstraciju tiska kako se odvijao u 16. i 17. stoljeću.

STUDENTSKI DAN (predavanja i panel rasprave)
Vijećnica Akademije primijenjenih umjetnosti, Rijeka, Kampus Trsat

Uvod u temu: Sklad glagoljaštva – od rukopisa i tiska ka digitalnom dobu

Izv. prof.dr. Marijana Tomić, moderator

Sveučilište u Zadru, Centar za istraživanje glagoljaštva, Odjel za informacijske znanosti

APURI, 10.30 – 10.50

Povijest hrvatskoglagoljske pismenosti pratimo kroz različite nositelje, od kamenih natpisa do rukopisne i tiskane knjige, a onda i do računalnog zaslona kojim se uz pomoć informacijske tehnologije glagoljaštvo komunicira i istražuje. Stranice koje nose glagoljska pismena, one rukom pisane ili tiskom zabilježene, one na pergameni ili papiru, ili pak one sastavljene od piksela i prikazane na različitim vrstama zaslona, odišu skladom. Sklad glagoljske stranice rezultat je istančanog mara glagoljaša o proporcijama elemenata straničnog postava, o odnosu teksta i iluminacija i osobito mara o čitatelju čije oko tekstom mora putovati neometano, uživajući u sadržaju jednako kao i u izgledu knjige. Transmisija tekst iz rukopisa u tisak stavila je tiskare u poziciju onih koji ljepotu glagoljske rukopisne stranice moraju prenijeti u tiskani oblik. To su činili izuzetno umješno, koristeći se metodama od kojih će neke biti otkrivene i kroz predavanja i radionice u sklopu Studentskog dana. Tehnologiju ćemo pak promatrati kroz one metode koje nam ona nudi da bismo sklad s pergamene i papira prenijeli na zaslon. Kroz izlaganja i panele razmatrat će se umijeća glagoljaša pisara, tiskara i iluminatora, sklad glagoljske stranice i načine na koje ju prenosimo u digitalni oblik.

Tekst oku primjeren

Akademik Mateo Žagar

Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku

APURI, 10.50 – 11.20

Razvedenost grafijskih rješenja, prepoznatljive promjene kroz vrijeme i prostor, razmjerna jedinstvenost mnogih rješenja u knjigama pisanima različitim pismima (u hrvatskoj kulturi – glagoljicom, ćirilicom, latinicom), a sve s temeljem u grčkoj i latinskoj knjiškoj kulturi, sve to znatno pridonosi i razumijevanju promjena koje nas zatječu u suvremenosti. Promjenljivost i žilavost knjiškog oblika, izazovi novih vizualnih formi, uvijek su u vezi s funkcionalnim zadaćama tekstova, s promjenom pisarskoga materijala i alata. S druge strane, ono što je isto kroz vrijeme (a donekle i kroz prostor), i čega se sve grafijske prezentacije tekstova moraju pridržavati, jesu opći zakoni vizualne recepcije, položaj čovjekova tijela u prostoru, odnos svjetla/rasvjete i tame, sposobnost razlučivanja minimalnih pismovnih i jezičnih znakova i, naposljetku, kognitivna sposobnost njihova udruživanja u veće jezične cjeline. Upravo stoga zagledanje suvremenog čitatelja u starovjekovne i srednjovjekovne uzuse oblikovanja knjiga može dovoditi do boljeg razumijevanja sadašnjeg izazovnog stanja, pa i do svojevrsnog predviđanja inovacija koje nesumnjivo slijede usporedo sa sve bržim tehnološkim razvojem. Sve tri velike revolucije u povijesti pismenosti (oblikovanje kodeksa, iznalazak tiska, elektronički mediji), uza sve svoje posebnosti čuvaju dakle i temeljne zakonitosti vizualne jezične recepcije, antropološki i evolucijski uvjetovane.

Likovna oprema glagoljskih liturgijskih kodeksa između skriptorske iluminacije i umjetničke minijature

Prof. dr. sc. Milan Pelc

Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

APURI , 11.20 – 11.50

U sažetom pregledu iluminacija glagoljskih rukopisa, objavljenom u katalogu izložbe Minijatura na tlu Jugoslavije (Zagreb 1964.) B.Fučić je zapisao: „Tri su vida iz kojih treba promatrati cjelovitost iluminacije glagoljske knjige. Prvim treba razmotriti njeno pismo kao stilski izraz, drugim njene inicijale, trećim njenu figuralnu minijaturu.“ Ovom prigodom posvetit ćemo se onom aspektu iluminacije glagoljske knjige koji je po svojoj prirodi izrazito likovan, a to znači dekorativan, figuralan i narativan.  Osvrnut ćemo se na glagoljske liturgijske kodekse iz „zlatnog razdoblja“ njihove produkcije, tj. na one koji su nastajali od sredine 14. do konca 15. stoljeća.
Likovna građa o kojoj govorimo potvrđuje jedno od glavnih pravila u povijesti umjetničkog stvaralaštva: što je značajniji naručitelj, to je veći stupanj reprezentativnosti minijatura, ali i povezanosti „domaće“ sredine s umjetničkom modom likovnih središta, poput Venecije, Firence ili Bologne.
Likova je oprema glagoljskih kodeksa, slično istarskim freskama, važna sastavnica autohtonog umjetničkog stvaralaštva lokalne sredine.

Primož Trubar, Rijeka i glagoljica

Prof. dr. sc. Gorazd Golob

Urednik Journal of Print and Media Technology Research

APURI 12.10– 12.40

Tema predavanja je kratka biografija Primoža Trubara, autora prve slovenske knjige (Katekizem i Abecednik, 1550) i utemeljitelja protestantizma u današnjoj Sloveniji. Rođen je u Rašici,  školovao se u Rijeci, a pretežno je živio u Ljubljani i Würtembergu. U Bad Urachu sudjelovao je u izdanju više knjiga na glagoljici i ćirilici, uz pomoć Stjepana Konzula i drugih. Tiskara u kojoj je bio ravnatelj i u kojoj su se tiskale protestantske knjige na glagoljici, kasnije je premještena u Rim. Tijekom protureformacije velik dio protestantskih knjiga je uništen, a sačuvan je samo Dalmatinov slovenski prijevod Biblije.

Studentski minipanel: Kožičićeva tipografija

Sudjeluju studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci

Prof. dr. sc. Sanja Zubčić, moderator

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku

APURI 12.40 – 13.10

Osnovni je cilj ovoga panela prikazati temeljne tipografske značajke Kožičićeve tiskare te ih, u smislu oblikovanja teksta i straničnoga postava, dovesti u vezu s hrvatskoglagoljskim rukopisima kako bi se uputilo na kontinuitet. Slijedi šest izlaganja koje su pripremile Sena Ahmetović, Karmen Matoković, Ines Briški, Natalia Došen i Ružića Andričić, studentice 1. godine preddiplomskoga jednopredmetnoga studija hrvatskoga jezika i književnosti na riječkom Filozofskom fakultetu. Izlaganja su pripremljena pod mentorstvom prof. dr. Sanje Zubčić koja će i zaključiti ovaj panel izlaganjem o modelima oblikovanja rukopisnih hrvatskoglagoljskih tekstova koje je Kožičić preuzeo, kao i o onima od kojih je odstupio u oblikovanju svojih knjiga.

Studentski minipanel: Glagoljaštvo na zaslonu

Sudjeluju studenti Sveučilišta u Zadru

Izv. prof. dr. MarijanaTomić, moderator

Sveučilište u Zadru, Centar za istraživanje glagoljaštva, Odjel za informacijske znanosti

APURI , 13.10 – 13.30

U minipanelu Glagoljaštvo na zaslonu sudjelovat će studenti Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koji će predstaviti svoje radove na temu uporabe informacijskih tehnologija u istraživanjima i komuniciranju glagoljaštva te raspraviti o toj temi. Radove će predstaviti Nola Raguž (3. godina preddiplomskog studija): Kampanje masovne podrške u području glagoljaštva, Lara Znaor (3. godina preddiplomskog studija): Virtualne izložbe u području glagoljaštva, Ana Ćurak (1. godina diplomskog studija): Vizualizacija informacija u području glagoljaštva.
U okviru digitalne humanistike, posebno se razvijaju alati i metode za istraživanje i komuniciranje pisane baštine, a ovim će se minipanelom adresirati one teme koje su primjenjive u području glagoljaštva. Riječ je ujedno o temama koje se istražuju u sklopu Centra za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru.

Stručno vodstvo - ALU Rijeka

Izv. prof. art. Aljoša Brajdić

APURI 14.30– 15.30

Stručno vodstvo razgledavanja prostora koji se odnose na grafiku i tiskarstvo u ALU u Rijeci.

SRIJEDA, 16. studeni

Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (škole)

11.30 –13.30 i 15.30 – 17.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

Demonstracija rada tiskarske preše (škole)

11.30 –13.30 i 15.30 – 17.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

Mala škola glagoljice

16.30 –18.00; Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

radionice

Radionice i demonstracije za riječke osnovne škole

Drvena tiskarska preša ili drveni tiskarski tijesak iz doba inkunabula dopremljena je u listopadu 2020. u Rijeku i postavljena u Palaču šećerane. To je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, a i domaći majstori tiskari toga doba: Blaž Baromić, Silvestar Bedričić ili pak Šimun Kožičić Benja. Replika će služiti za demonstraciju tiska kako se odvijao u 16. i 17. stoljeću.

RADIONICE

Mala škola glagoljice

Osnovnoškolci će kroz susret u trajanju od 2 školska sata imati priliku steći uvid u zanimljivi svijet glagoljskih slova, kao i baštinu koju je iza sebe ostavila duga povijest glagoljaštva. Kroz praktičan rad i osmišljene aktivnosti upoznati će se glagoljska slova, osnove njihovog pisanja, ali i steći znanja o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice, njezinu razvoju i tisućgodišnjoj uporabi.

S obzirom kako je broj mjesta na radionici ograničen, rezervacije su obvezne i primaju se na e-poštu info@benja.hr

ČETVRTAK, 17. studeni

Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (škole)

11.30 –13.30 h i 15.30 – 17.30, Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

Demonstracija rada tiskarske preše (škole)

11.30 –13.30 h i 15.30 – 17.30, Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

Šarena glagoljica (škole)

11.30 –13.30 h i 15.30 – 16.30, Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

aktivnosti

Glagoljica i 3D

3D printanje već godinama poznato je kao atraktivna tehnologija koja mijenja svijet proizvodnje, a omogućava i svakodnevne stvaralačke izlete iz vlastite sobe. Na temelju plastičnih filamenta i FDA tehnologije u relativno kratkom vremenu moguće je kreirati raznolike fizičke predmete u obliku prototipa, igračke, suvenira i sl.
Glagoljica pruža velik rezervoar inspiracije upravo za potonje što ćemo na radionicama imati prilike isprobati u praksi.

radionice

Šarena glagoljica

​Želiš li naučiti pismo koje su koristili naši preci? Slike umjesto slova? Pridruži nam se na likovnoj radionici gdje ćemo se zabaviti uz oblikovanje slova glagoljice u kombiniranoj tehnici (kolaž, otisak, flomaster, tempera).
Cilj radionice je kroz likovnu kreativnost približiti polaznicima staroslavensko pismo glagoljicu na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.
Voditeljica radionice: Josipa Verbanac, muzejska pedagoginja​​.

PETAK, 18. studeni

Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (škole)

11.30 – 13.30 (škole)
Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28

Demonstracija rada tiskarske preše (škole, građanstvo)

11.30 –13.30 (škole) i 15.30 – 17.30 (građanstvo)
Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28

Šarena glagoljica (škole)

11.30 – 13.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28

Mala škola glagoljice

17.30 –19.00 Dječja kuća, Art-kvart “Benčić”

RADIONICE

Tiskajmo na srednjovjekovnoj tiskarskoj preši

Polaznicima će biti detaljno prikazano kako su se nekad, u doba biskupa Šimuna Kožičića Benje, otiskivale knjige. Tiskat ćemo materijale pripremljene pomičnim slovima upravo na glagoljici, a tiskarsku formu će činiti i nekoliko klišeja (gravura) s motivima srednjovjekovnih tiskara. Djeci će se objasniti i što su pomična slova, čemu služe i zašto je upravo to najznačajniji Gutnebergov izum. Tiskat ćemo dvobojno, bojama uobičajenim za Benjine knjige – crvenom i crnom. Djeca će moći vidjeti kako se umeće papir, otiskuje, ali i sama imati priliku otisnuti poneki otisak.

POSTAV

Benjine knjige, olovna slova, klišeji...

Posjetitelji će osim sudjelovanja na radionicama moći razgledati i sve ostale eksponate i opremu Centra, od svih do sada izrađenih pretisaka knjiga Šimuna Kožičića Benje, od kojih je njegov najznačajniji rad Misal Hrvatski na raspolaganju za prolistati i proučiti, do raznog ostalog grafičkog pribora, olovnih slova, graf. filmova. Voditelji će rado objasniti namjenu i način korištenja zainteresiranim posjetiteljima.

SUBOTA, 19. listopada

Demonstracija rada tiskarske preše (građanstvo)

11.30– 13.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećera), Krešimirova 28

Izdvojeno

Demonstracija rada tiskarske preše i 3D printa glagoljice za građanstvo

Drvena tiskarska preša je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, ali i domaći majstori tiskari toga doba, Blaž Baromić ili Šimun Kožičić Benja. Zahvaljujući njoj imat ćete priliku vidjeli kako je izgledao proces tiskanja u 16. i 17. stoljeću diljem Europe.
Nakon što zaokrenete ručicom preše u stilu Benje, dobit će priliku restartati tisak u maniri Benje 2.0 pomoću 3D printera.
S obzirom na to kako je broj mjesta na demonstracijama ograničen, rezervacije su obvezne i primaju se na e-poštu info@benja.hr

subota, 28.11.

Demonstracija rada tiskarske preše

10 – 12 h; Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica
Organizator: Udruga Typeflow, za organizirane školske grupe i građane uz prethodnu najavu

Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera

10 – 12 h;  Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka

R

RADIONICE & SKUPOVI

Demonstracija rada preše

U Palači šećerane kontinuirano će se odvijati demonstracije rada drvene tiskarske preše i radionice na kojima će se sudionici upoznati s tehničkim i društvenim utjecajem izuma tiska pomičnim slovima.
Na demonstracijama će se posjetiteljima pokazivati kako su se izrađivali otiscina papiru, a na radionicama će sudionici i sami moći izraditi otisak. Otisci će se izrađivati iz klišeja ili od predložaka složenih od pomičnih glagoljskih slova.
Otiskivat ćemo jednobojne i dvobojne predloške.

Mala škola glagoljice

Osnovnoškolci će kroz susret u trajanju od 2 školska sata imati priliku steći uvid u zanimljivi svijet glagoljskih slova, kao i baštinu koju je iza sebe ostavila duga povijest glagoljaštva. Kroz praktičan rad i osmišljene aktivnosti upoznati će se glagoljska slova, osnove njihovog pisanja, ali i steći znanja o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice, njezinu razvoju i tisućgodišnjoj uporabi.

3D printamo glagoljicu

Na radionicama 3D printanja upoznavat ćemo jednostavne oblike 3D modeliranja za koje će glagoljska slova služiti kao osnova inspiracije za oblikovanje raznih uporabnih ili suvenirskih predmeta koji će na 3D printerima i biti izrađeni.

Studentski dan (predavanja i paneli

Na manifestaciju Benja 2.0 organizatori su pozvali nekoliko uglednih istraživača glagoljice. Glagoljica je i danas predmet živoga istraživačkoga zanimanja, kao i praktične primjene za muzejske i izložbene aktivnosti. Posjetitelji koji se budu odazvali na poziv za predavanja moći će saznati iz prve ruke o radu na pretiscima izdanja Šimuna Kožičića Benje, o glagoljaškim tiskarima i slagarima te o najnovijim istraživanjima o glagoljici u kontekstu digitalne humanistike.

Kontakti & prijave

Za čitavo vrijeme trajanja manifestacije, demonstracije rada tiskarske preše te programi Glagoljica i 3D, Mala škola glagoljice bit će organizirani u terminima za školsku djecu i za građane.
Za sve radionice obavezna je prethodna prijava na mail: info@benja.hr

Organizatori zadržavaju pravo izmjene programa sukladno važećim epidemiološkim mjerama i preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo te odlukama Stožera civilne zaštite RH.

i

IZ MEDIJA

UTORAK, 26.10.2021.
- Glas Istre - Otvorena manifestacije Benja 2.0 (26.10., 18:31)
- Moja Rijeka - Benja 2.0: Tjedan glagoljice (26.10.)
- Ri portal - U Rijeci započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021.; Zainteresirani će moći aktivno sudjelovati u radionicama (26.10., 17:18)·        
- Kanal Ri - BENJA 2.0 - U Rijeci počeo tjedan glagoljice (26.10.)
- Radio HRT - Počeo Benja 2.0: Tjedan glagoljice u Rijeci (26.10., 14.04)

SRIJEDA, 27.10.2021.
- Novi list - Benja2.0: Kako približiti glagoljicu djeci i mladima (27.10., 9:10)
- Fiuman - Započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021. (27.10)
- Ri portal - U Rijeci započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021.; Zainteresirani će moći aktivno sudjelovati u radionicama (26.10., 17:18)·        
- Torpedo media – Započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021. (27.10.)
- RTL - Jeste li znali da je Rijeka i grad glagoljice? Da, baš tamo je 1530. Šimun Kožičić Benja osnovao glagoljsku tiskaru (27.10., 07:00)

Prošlogodišnje objave iz medija, kao i kompletan program možete vidjeti na ovom linku: Tjedan glagoljice 2020.